Anemija (malokrvnost) je hematološko stanje koje nastaje kada u krvi nema dovolјno zdravih eritrocita ili hemoglobina – proteina zaduženog za prenos kiseonika do svih tkiva i organa. Posljedica je smanjeno snabdijevanje organizma kiseonikom, što dovodi do umora, slabosti i drugih simptoma koji mogu značajno narušiti kvalitet života pacijenta.Kod težih oblika anemije javlјaju se ozbilјniji simptomi – bol u grudima, ubrzan rad srca i otežano disanje – što zahtijeva hitnu lјekarsku pomoć.
Kako prepoznati anemiju?
Simptomi anemije mogu biti različiti i zavise od stepena težine i uzroka. Najčešći su:
- hronični umor i osjećaj nedostatka energije,
- slabost i malaksalost,
- bledilo kože i sluzokože,
- vrtoglavice, nesigurnost u hodu i nesvjestice,
- glavobolјe, šum u ušima, problemi sa koncentracijom,
- ubrzan rad srca, lupanje srca, osjećaj preskakanja otkucaja,
- nedostatak vazduha pri manjim naporima,
- hladne šake i stopala, lomlјivi nokti, opadanje kose.
Simptomi se često postepeno razvijaju, pa ih pacijenti pripisuju „umoru“ ili „stresu“, što odlaže dijagnozu.
Ko najčešće ima anemiju?
Anemija se može javiti kod svih uzrasta, ali posebno su ugrožene:
- žene u reproduktivnom periodu – zbog obilnih menstruacija ili krvarenja,
- trudnice i dojilјe – zbog povećane potrebe za gvožđem i vitaminima,
- odojčad i djeca u rastu – jer organizmu treba više gvožđa za razvoj,
- adolescenti – zbog ubrzanog rasta i promjena u ishrani,
- osobe starije životne dobi – često imaju hronična obolјenja i poremećenu apsorpciju hranlјivih materija,
- vegetarijanci i vegani – ako ne unose dovolјno namirnica ili suplemenata sa gvožđem, vitaminom B12 i folnom kiselinom,
- pacijenti sa hroničnim bolestima (bubrežna slabost, bolesti štitaste žlijezde, reumatološke i inflamatorne bolesti, maligniteti).
Kada posumnjati na anemiju?
Na anemiju treba posumnjati ako:
- ste dugo umorni bez jasnog razloga,
- osjećate malaksalost ili vrtoglavicu pri manjem naporu,
- imate obilne i produžene menstruacije,
- nakon doniranja krvi osjećate jak umor ili bledilo,
- patite od hroničnih gastroenteroloških tegoba (čir, gastritis, prolivi),
- imate hroničnu bolest koja može uticati na stvaranje krvi.
Kako se postavlјa dijagnoza?
Dijagnoza anemije postavlјa se kombinovanjem kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza.
Najčešće se radi:
- krvna slika (broj eritrocita, hemoglobin, hematokrit),
- feritin, gvožđe, transferin,
- vitamin B12 i folna kiselina,
- broj retikulocita (mladi eritrociti).
Po potrebi, radi se dodatna dijagnostika (npr. gastroskopija, kolonoskopija, ultrazvuk abdomena) kako bi se otkrio tačan uzrok.
Metode liječenja:
- pravilna ishrana bogata gvožđem (crveno meso, jetra, riba, mahunarke, spanać), vitaminom B12 (meso, jaja, mlečni proizvodi) i folnom kiselinom (zeleno lisnato povrće, žitarice, mahunarke),
- suplementacija gvožđem (oralni preparati ili, kod težih oblika, intravenski),
- nadoknada vitamina B12 i folne kiseline,
- liječenje osnovne bolesti koja dovodi do anemije,
- u težim slučajevima – transfuzija eritrocita.
Liječenje treba sprovoditi prema savjetu i uputama ljekara.
Anemija nije samo prolazna slabost – ona je signal da organizmu nedostaje nešto važno ili da postoji skriveni zdravstveni problem. Zato je važno obratiti pažnju na simptome i redovno kontrolisati krvnu sliku, posebno ako pripadate rizičnoj grupi. Pravovremena dijagnoza i adekvatna terapija mogu u potpunosti riješiti problem i značajno pobolјšati kvalitet života.
