UN Women BiH od 25. novembra, Međunarodnog dana
borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava,
provodi kampanju “Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno”.
Aktivnosti su dio globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog
nasilja”, koja poziva na okončanje svih oblika nasilja nad ženama i
djevojčicama. U fokusu ovogodišnje kampanje u BiH jeste utjecaj pandemije
COVID-19 na porast nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz to, kampanja ističe
važnost osiguravanja nesmetanog pristupa uslugama podrške preživjelima nasilja,
te doprinos šire zajednice prevenciji nasilja nad ženama u vremenu krize, s
posebnim fokusom na medije.
Predstavnice Un Women i Mediacentra iz Sarajeva, na
temu rodno zasnovanog nasilja u porodici, u okviru ove kampanje animirale su
lokalne sredine organizujući sa njima više razgovora na ovu temu. Sličan
sastanak, putem video linka, održan je i sa predstavnicama iz Zvornika.
Podaci
o rodno zasnovanom nasilju u Zvorniku
Tim povodom. smo
posle sastanka, razgovarali sa osobama iz dve institucije u Zvorniku koje brinu
o ovoj problematici. Predstavnicama iz gradske uprave Grada Zvronika i Centra
za socijalni rad. Kakvo je trenutno stanje, ima li i koliko prijava
nasilja u porodici, o rodnoj zastupljenosti kada je u pitanju porodično
nasilje, da li je došlo do stepena porasta nasilja za vrijeme pandemije corona
virusom.
Gradska
uprava
Isrped Gradske uprave o
podacima kojima raspolaže organ zadužen za ovu problematiku, a koji se baziraju
na informacijama iz policije, suda i školstva govorila je Jasna Vuković,
samostalni stručni saradnik za obrazovanje i kulturu Odeljenja za privredu o društvene delatnosti.
Jasna Vuković je
napomenula da su sakupili informacije o prijavljenim
žrtvama nasilja u porodici. Kako je naglasila dobila je odgovore od svih,
kojima je prosledila pitanja.
,,Iz policijske stanice su mi dali
informaciju koliko je bilo prijavljenih žrtava nasilja, slučajeva u zadnjih
deset mjeseci. Ukupan broj krivičnih prijava je 76 slučaja. Od ukupno 76 slučajeva bilo je 62 žena. Iz suda dmo dobili
informacije da su u zadnjih nekih deset mjesecida dobili šest optužnica, dva su
krivična predmeta gdje su izrečene osuđujuće presude. U jednom predmetu je
kazna zatvora od pet mjeseci, a u drugom uslovna kazna od tri mjeseca. Zatim
podnesen je jedan prijedlog za izricanje hitne mjere zastite od strane
oštećene, ali nije od strane suda izrečena ta kazna. Podnesena su dva
prijedloga za izricanje hitnih zaštitnih mjera od strane nadležne policijske
stanice gdje je mjera izrečena samo u jednom predmetu. Bila su dva
prijedloga,ali je jedna izrečena. Podnesena su i četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog
postupka od kojih je samo jedan predmet završen. Iz svih osnovnih škola odgovoreo
je da nemaju ovih zadnjih mjeseci
prijavljenih slučajeva nasilja nad djecom. Iz Doma zdravlja, Centra za mentalno
zdravlje je podatak da je primjećeno, povećanje
broja zrtava i psihično nasilje, u ovom perijodu pandemije. Najveći je uzrok
alkohol u porodici - rekla je na kraju iznoseći podatke za
Zvornik Jasna Vuković.”
Centar
za socijani rad
Sara Milić, psiholog i
član organa starateljstva Centra za socijalni rad iz Zvornika, iznela je
podatke iz evidencije koju vodi ova ustanova, a kada je u pitanju rodno
zasnovano nasilje, nasilje u porodici.
Sara Milić je kostatovala da je Centar
za socijalni rad kao institucija prva borbena linija. Pored policijske stanice,
odnosno organa bezbjednosti, oni su ti koji su na neki način na udaru kako
prijava nasilja tako i samog učestvovanja u prevenciji mogućem sprječavanju
posledica i slično. Sara Mičić je iznela I statističke podatke iz Zvornika,
koje obradjuje na ovu temu Centar za socijalni rad.,,
,, U cijeloj 2019 godini u Centru za
socijalni rad je zaprimljeno 57 obavještenja o nasilju u porodici što od strane
žrtve, policije , zdravstvene ustanove , tužilaštva i svjedoka. Iz izvještaja
za period januar jun 2020 godine zaprimiljeno je 28 obavještenja o nasilju u
porodici. Prema vrsti nasilja u porodici tokom 2019 najzastupljenije je bilo
fizičko nasilje dok međutim u 2020 godini odnosno od tog nekog ukupnog broja
najvise slučajeva je bilo psihičkog nasilja. Tu je ta neka razlika uočena. Od
evidentiranih slučajeva nasilja u porodici među žrtvama preovladavaju žene,
skoro duplo češće bivaju one izložene porodičnom nasilju nego muškarci. Najveći
broj slučajeva nasilja u porodici iz 2019 po iskazu žrtve traje više od godinu
dana. Osobe su bile izložene nasilju, a da ga nisu čak ni prijavljivale. Da li
zato što su izbjegavale da kažemo neku stigmatizaciju svoje društvene zajednice
ili naprosto zbog ne informisanosti? Ne znamo šta može biti konkretan razlog.
Može biti kombinacija oba, ali nasilje traje već više od godinu dana čak u 32
slučaja od ukupno 62 što se nije mjenjalo nešto drastično u prvoj polovini ove
godine. Prema starosnoj dobi među maloljetnim žrtvama približan je broj
maloljetnih žrtava muškog i ženskog pola. Tu je negdje za muški 11, a ženski 12
u toku 2019 kada govorimo. Nešto manja odstupanja u odnosu na to je bilo u 2020
godini neznatna gdje imamo žrtava muškog pola 6, a ženskog 4.Evidentirani
slučajevi nasilja u porodici u toku 2019 pokazuju prema polu punoljetnih žrtava duplo više ima
žena nego muškaraca. U suštini većinom su žrtva nasilja žene. Od ukupno 75
slučajeva prema starosnoj dobi najveći
broj pripada razdoblju između 31 i 64 godine. Presjekom stanja iz 2020 u prvih
šest mjeseci prema polu punoljetnih žrtava dominiraju žene.
Kada su u pitanju odnos učinioca nasilja u porodici sa žrtvom obično kada se radi o porodičnom nasilju to su partnerski unutar partnerskih odnosa odnosno suprug nad suprugom. Od 23 slučaja koja su bila zastupljena u 2019,a u 2020 od takvih imamo 12 slučajeva. Broj slučajeva nasilja u porodici prema socio-ekonomskim podatcima maloljetnih žrtava za 2019 ukazuju da su žrtve nasilja među djecom odnosno maloljetničkom populacijom, većinom bila djeca preškolskog uzrasta i učenici osnovnih škola. Sada brojčano nema neiha bitnih odstupanja. U 2020 godini imamo manji broj čak i slučajeva gdje su žrtve bile učenici srednjih škola. Socio-ekonomski podatci punoljetnih žrtava za 2019 i 2020 nam takođe govore da su, ako govorimo o karakteristikama punoljetnih žrtava, da su to većinom nezaposlena lica, prema obrazovnoj strukturi imaju završenu osnovnu ili srednju školu. Manji broj odnosno rijeđi su oni primjeri sa završenom višom školom ili gdje su ne kvalifikovani radnici.”
